Od 2014. do 2018. globalna vrijednost kartičnog plaćanja rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 12%, predvođena vrijednošću potrošačke kartice. Od 29 bilijuna dolara globalne vrijednosti platnih kartica u 2018., nešto više od 2 bilijuna dolara (6,9%) generirano je kreditnim i debitnim karticama. U 2018. potrošačke platne kartice doprinijele su 92% globalne vrijednosti platnih kartica, što je porast od 90% u odnosu na 2014. Ovaj porast udjela može se pripisati snažnom rastu potrošača u Europi i Aziji.
Ovakav trend nastavio se tijekom razdoblja globalne pandemije (2019.-2021.) zbog rastuće potražnje tvrtki za prodaju putem e-commerce kanala, ali i svih ostalih online kanala prodaje koje prihvaćaju ovaj način plaćanja kako bi povećale svoju bazu klijenata. Nadalje, kako bi povećale svoj tržišni udio u zemljama u razvoju, mnoge tvrtke svojim klijentima započele su implementirati proces poticaje i povrat novca, nagradnih bodova, što je potaknulo širenje tržišta plaćanja kreditnim i debitnim karticama. Bitno je napomenuti da je nedostatak svijesti među potrošačima o prednostima i sigurnosti korištenja kreditnih kartica jedan od najbitnijih čimbenika koji su ograničili rast tržišta u navedenom razdoblju.
Zbog surovosti pandemije online plaćanja porasla su daleko brže od očekivanog. Industrija plaćanja nije bila samo elastična u apsorbiranju promjena - bila je praćka. Okretnost kojom se prilagodila krizi omogućila je gospodarstvima u cijelom svijetu da se također brže oporavi.
Kako su se kupovne navike gotovo preko noći prebacile s offline na online i s gotovine na bezgotovinsko, trgovci (ponajprije PSP i payment gatewayi) odgovorili su istom mjerom, ubrzavajući omogućavanje e-trgovine, proširujući mogućnosti ispunjavanja i pojednostavljujući prodajno mjesto i online naplatu. Pomogli su ljudima koji su se nosili s financijskom neizvjesnošću pružanjem fleksibilnih i jednostavnih načina naplate i upravljanja novčanim tokom.
Globalno tržište plaćanja kreditnim karticama procijenjeno je na 477,5 milijardi USD u 2021. i predviđa se da će dosegnuti vrijednost od 732,8 milijardi USD do 2028. uz složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 7,4% tijekom predviđenog razdoblja.
The Single Euro Payments Area
SEPA je inicijativa EU-a za stvaranje integriranog tržišta plaćanja u eurima. Krajnji je cilj inicijative eliminirati razliku između nacionalnih i prekograničnih plaćanja u eurima unutar EU tako da se sva plaćanja tretiraju kao domaća.
Izvor: ECB
U Europi je 2019. čak 73% plaćanja izvršeno tiskanim novcem, međutim ovo su većinom transakcije manje vrijednosti s obzirom da odgovaraju samo 48% ukupne vrijednosti uspješnih transakcija. Dok je kartično plaćanje bilo 24% svih plaćanja, ukupna vrijednost ovih transakcija bila je 41%.
Izvor: ECB
Pandemija Covid-19 je također promijenila navike potrošača, koji su kao glavne razloge za promjene u ponašanju kod plaćanja naveli povećanje jednostavnosti te strah od zaraze. Veliki utjecaj su imale i preporuke prodajnih mjesta te vlade.
Izvor: ECB (2020.)
Zbog novonastalih navika, 46% potrošača će sigurno nastaviti plaćati manje s novčanicama, dok je još 41% reklo da će vjerojatno nastaviti plaćati manje s novčanicama.
Najčešće korišteni instrument plaćanja u eurozoni za online kupnju bile su platne kartice (kreditne, debitne i prepaid), a bilo je izvršeno 6 milijardi kartičnih plaćanja vrijednih 396 milijardi eura. Slijedilo je 3 milijarde plaćanja korištenjem rješenja za e-plaćanje (npr. PayPal, Sofort, Afterpay) u vrijednosti od 194 milijarde eura. Drugi instrumenti plaćanja koje potrošači koriste za kupnju online, uključujući izravno terećenje, gotovinu, bankovne čekove, darovne kartice i kripto-imovinu, činili su 2 milijarde plaćanja u vrijednosti od 100 milijardi eura.
Po broju transakcija, kartična plaćanja čine 49% svih online plaćanja, a slijede rješenja za e-plaćanje koja čine 27% svih online plaćanja. Situacija je vrlo slična s vrijednosti transakcije, pa je tako kartice činile 48% ukupne vrijednosti plaćanja, dok su rješenja za e-plaćanje činila 24%.
Pogled na sociodemografske varijable pokazuje da su najviše online kupovali muški ispitanici, mlađi ispitanici i visokoobrazovani ispitanici. Najmanje su online kupovali stariji od 65, međutim pad je primjetan već kod starijih od 39, a što je izravno vezano za sve popularnije metode plaćanja kao što su mobilni novčanici.
Promatrajući instrumente plaćanja korištene za plaćanje proizvoda kupljenih na internetu, čini se da su kartice općenito najčešće korišteni instrument plaćanja za sve vrste proizvoda koje su potrošači kupili i platili putem interneta u 2019. Ukoliko pogledamo broj online kupnji po vrsti proizvoda lako možemo zaključiti da su putovanja i smještaja, hrana, ulaznice, zdravstvene usluge, namještaj i odjeća bili najzastupljeniji.
Kartično plaćanje zasigurno će još neko vrijeme ostati preferirani način online plaćanja na svim kanalima prodaje. To, naravno, ne znači da bi to trebao biti jedini način plaćanja koji nudite svojim kupcima, već samo jedan od načina na koji svojim kupcima možete dati prednost u odlučivanju tijekom procesa kupnje.
Postavke kolačića